Homeopatija, Hipokrat, Haneman PDF Štampa El. pošta
Autor Gordana Jujić Vasić   
četvrtak, 24 decembar 2009 00:03

Hipokrat je u V veku pre n.e. u svojim terapeutskim uputstvima napisao da »postoje dva načina lečenja: jedan kada se bolest suzbija suprotnim sredstvom i drugi, kada se bolest suzbija sredstvom koje izaziva istu bolest. Tako se povraćanje leči podsticanjem povraćanja, dijareja sredstvom za čišćenje, zapaljenje bešike sredstvom koje izaziva zapaljenje«. Ono što se danas podrazumeva pod klasičnom homeopatijom vezano je za ime Samuela Hanemana (Samuel Hahnemann, 1755-1843), nemačkog lekara, hemičara i lingviste, koji je postavio temelje savremene homeopatske medicine. On je krajem osamnaestog veka, nezadovoljan tadašnjim drastičnim terapijskim postupcima koji su uključivali puštanje krvi, stavljanje pijavica, spaljivanje usijanim gvoždjem, pa čak i trepanaciju lobanje, tražio način lečenja koji ne bi bio uperen protiv bolesnih pojava, već koji bi pomagao organizmu da povrati svoju izgubljenu životnu ravnotežu. U tom cilju on je ispitujući način delovanja kinina, za koji se već tada znalo da suzbija groznicu u lečenju malarije, sam uzeo odgovarajuću dozu toga leka. Na njegovo veliko iznenadjenje, posle uzimanja kinina dobio je groznicu, pa je na osnovu toga postavio osnovni zakon homeopatije da »neka supstanca može da kod bolesnika ukloni iste one poremećaje koje u zdrave osobe izaziva«. Shodno tome, i bolesna pojava treba da se leči »sličnim lekom«, odakle potiče i današnji naziv ovog terapijskog pristupa u lečenju bolesti,  jer reč homeopatija upravo i znači »slično bolesti« (grčki: omoios = jednak, zajednički, sličan,  patos = patnja, bolest).

 
Posle toliko godina PDF Štampa El. pošta
Ocena korisnika: / 2
LošeNajbolje 
Autor Gordana Jujić Vasić   
četvrtak, 17 decembar 2009 00:26



Moj prvi homeopatski pregled sadržao je više priče o strahovima nego o bilo kojim fizičkim tegobama. Svaka priča o telesnim problemima došla bi do nekog straha. Iz mnoštva strahova, izdvojilo se nekoliko najjačih.

Posle pregleda usledilo je nekoliko kontrola, što je uobičajen homeopatski postupak. Posle nešto više od šest meseci, na jednoj kontroli, homeopata je iz mog homeopatskog kartona pročitala sve što sam izjavila na prvom pregledu. Bila sam prilično iznenađena onim što je čitala, iako sam se sasvim jasno sećala da sam to rekla. Kada je pročitala, pitala me je koliko od tada pomenutih tegoba još uvek osećam. Tražila je da izrazim u procentima. Procenila sam da je ostalo oko 40 procenata. Sada, nekoliko godina kasnije, rekla bih 15-20. I eto, sad funkcionišem sa oko 80 procenata strahova manje nego pre nekih šest ili sedam godina. A do tada, ja sam normalno živela. Nisam ni znala koliki teret nosim. Nisam imala pojma da uopšte ne moram da ga nosim. Šta čovek više da poželi? To je olakšanje o kome nisam mogla ni da sanjam. Ti strahovi, opet, bili su manifestacija nečeg još dubljeg i potencijalno opasnijeg. Ko zna čega sam se sve oslobodila pod uticajem homeopatije?

To je ono što me, možda, najviše fascinira kod homeopatije: tako je blaga, deluje neprimetno, vi najčešće odmah primetite neke promene – nagli porast energije na primer, ali ništa što bi vam ukazalo da se dešava nešto toliko važno, što će vas iz korena promeniti. Kada biste tako to osećali, verovatno biste obraćali pažnju na svaki detalj. I opet bi vam mnogo detalja promaklo.

 
Dobro, a šta ti radiš? PDF Štampa El. pošta
Ocena korisnika: / 2
LošeNajbolje 
Autor Gordana Jujić Vasić   
utorak, 15 decembar 2009 00:03


Nedavno sam u kući imala Situaciju. Svakodnevno imam razne situacije (kao i svako, uostalom), a veoma često - Situacije. Naime, jednom mom detetu je nešto „falilo“ u zdravstvenom smislu. Mojoj deci često nešto „fali“ u tom smislu ili, može biti, da je to samo moj način opažanja određenih pojava, ili: imam četvoro dece (a ja sama!) pa mi svako njihovo „Mama...“ zvuči učetvorostručeno, ili... Nemam pojma šta bi još moglo biti, a postalo mi je i nebitno, jer svakako sve to „šta“ moram ja da rešim ili makar dovedem u fazu podobnu za rešavanje.

Nešto sam baš razmišljala ovih dana: kako mi se to omaklo, gde sam proklizala, koji putokaz je bio naopako okrenut, kad sam ja od književnice, što sam uvek valjda i želela da budem u profesionalnom smislu, postala baba vračara koja sprema tonike od travčica pobrljavčica i 38-42% alokohola i/ili istih travčica i maslinovog ulja – strogo devičanskog (izem im izraz), četrdeset dana ostavljenih na sunčanom mestu? Znak pitanja je počeo da se ispisuje još četiri reda iznad – ovo moram da objasnim, jer znam da sam sklona dugim digresijama. Kako i ne bih? Ovo pitanje nema nameru niti cilj da navede čitaoca na zaključak kako nema drugačijeg načina. Nikako. Uvek ima izbora. Ja sam svoj napravila. Sad... doduše, ne mogu se baš setiti kada je to bilo i da li je trebalo da izgleda baš ovako, ali nema ni veze – preuzimam odgovornost (ovo mi „zvuči“ kao objave onih strašnih terorističkih organizacija).


 
Nekada i sada PDF Štampa El. pošta
Ocena korisnika: / 3
LošeNajbolje 
Autor Gordana Jujić Vasić   
petak, 04 decembar 2009 02:05

Nekada je bilo lakše.

Nekada je bilo bolje.

Nekada je bilo lepše.

To “nekada” ili “pre” – nekad je bilo “sada”. Današnje “sada” jednom će biti “nekada”. Da li će i tada ovo “sada-nekada” biti: lakše, bolje i lepše? Verovatno – da. Mnogo je razloga za ovu pretpostavku, ali se jedan nameće kao važniji od ostalih: odnos prema stvarnosti ovakvoj kakva jeste, negde već oblikuje sliku o njoj u vremenu koje dolazi, iako vi o tome sada uopšte ne razmišljate.

Dok se ujutro umivate, perete zube ili tuširate, o čemu razmišljate za tih nekoliko minuta intimnosti, u zaključanom kupatilu, sami sa sobom i svojim telom? Da li zagledate svoju kožu, nokte, zube? Procenjujete li svoje telo i mislite li o skladu koji ste do tog (upravo ovog) jutra postigli sa sobom i svojom jedinstvenom prirodom? Ili: sve radite mehanički, kao samo još jedan u nizu poslova koje ponavljate iz dana u dan?

 
Još članaka...
<< Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 Sledeća > Kraj >>

Strana 4 od 5

REGISTRACIJA



Naručite knjigu

Naruči knjigu

470,00 din

SPONZOR

Info-projekt


Trenutno 23 gostiju na mreži




MyHomeoSoft